Ova tvrđava nalazi se direktno uz Dunav, a osim što nudi impresivan pogled, bogata je poviješću. Utvrda je, pretpostavlja se, izgrađena u 14. stoljeću te je zbog svoga položaja bila zanimljiva srpskim, mađarskim i osmanskim osvajačima. Na tome su mjestu stoga vođene mnoge bitke i utvrda je često mijenjala vlasnika. Naziva je se još i Golubački grad ili Tvrđava Golubac zbog rimske obrambene utvrde koja se ranije nalazila ondje. Tvrđava se dijeli na gornju i donju, ukupno ima 8 tornjeva visokih od 20 do 30 metara, a ondje su i ostatci srpske pravoslavne crkve. Zbog uspona Dunava nalazi se direktno na vodi i vrlo je blizu Željeznih vrata, još jedne znamenitosti na Dunavu.
Više informacija: Wikipedija - Golubački Grad
(Slika: Tvrđava Golubac; Izvor: Pixabay)
Ulmska kutija je vrsta jednokratne brodice. Od Srednjeg vijeka se koristila na Dunavu za prijevoz robe i putnika. Podrugljivi naziv „kutija“ brodice su dobile u 19. stoljeću zbog svoga ravnog dna, odnosno plitkog gaza. Danas su Ulmske kutije prvenstveno simbol iseljavanja stanovništva s polaznom točkom u Ulmu i njihova naseljavanja nizvodno uz Dunav. Ulmska kutija dio je priče Podunavskih Švaba, koji su njome napuštali svoju domovinu u nadi boljeg života. Podunavskim Švabama nazivaju se kolonisti iz Frankonije, Falačkog Porajnja, Hessena, Aargaua, Elzasa, Lotaringije, Luxemburga, Tiringije i iseljenici iz mnogih austrijskih zemalja, koji su od kraja 17. stoljeća u velikim valovima zvanim „Seobe Švaba“ dospijevali u jugoistočnu Europu.
Više informacija: City of Ulm - Ulmer Schachtel
(Slika: "Ulmer Schachtel"; Izvor: Donaubüro gGmbH)
Kruh i sol kao simbolični dar običaj je koji se njeguje u mnogim zemljama na Dunavu i koji se koristi u različitim prigodama, poput posjete dobrodošlih gostiju, useljenja u novi stan ili stupanja u brak.
Više informacija: Wikipedia - Bread and salt
(Slika: Djevojka u tradicionalnoj nošnji s kruhom i solju; Izvor: Projekt Tastes of Danube)
Martenica je tipični poklon za 1. ožujak. Na bugarskom jeziku zove se „Marteniza“, a na rumunjskom „Martisor“. Martenica se sastoji od crveno-bijele trake i privjeska. Martenica simbolizira proljeće te je žene i djeca nose nekoliko tjedana počevši s 1. ožujkom. U Bugarskoj Martenica uglavnom predstavlja amajliju za zdravlje i dug život, pa se 1. ožujka daruje članovima obitelji, prijateljima i prijateljicama te radnim kolegama. Crvena boja stoji za crvene obraze, dok bijela simbolizira sijedu kosu. Martenica se nosi do 1. travnja ili do pojave prvih znaka proljeća. Nakon toga ili se vješa na stablo ili skriva ispod kamena te se tijekom tog čina zaželi želja.
Više informacija: Wikipedija - Martisor
(Slika: Martenica; Izvor: Pixabay)
Lotca je tradicionalni ribički čamac iz rumunjske delte Dunava. Lotca se u današnje vrijeme koristi u tom području kao svestrano prometno sredstvo za prijevoz putnika. U području delte Dunava svatko ima čamac, jer većina sela u delti nije povezana cestama. Drveni je čamac omiljeno sredstvo zbog svoje jednostavnosti i pouzdanog vijeka trajanja od 50 godina.
Više informacija: Rowmania - Descoperă România
(Slika: Lotca; Izvor: Rowmania)
Crkva Svetog Andrije u Kijevu (Ukrajina) zbog njezine umjetničke originalnosti ubraja se u remek djela ukrajinske arhitekture 18. stoljeća. Legenda kaže da je apostol Andrija u prvom stoljeću poslije Krista putujući rijekom Dnjepar došao do brežuljaka današnjeg Kijeva. Upravo na mjestu gdje danas stoji crkva, na tome po njemu nazvanom brežuljku blagoslovio je Sv. Andrija brda u okolici i postavio prvi križ. 1112. godine izgrađena je drvena crkva. Današnju je crkvu dala graditi carica Elizabeta Petrovna Romanova 1744. godine kada je posjetila grad. Crkva je posvećena 1767. godine, a od 1968. služi kao crkveni muzej. U prizemlju se nalazi Teološka akademija i seminar Ukrajinske autokefalne pravoslavne crkve.
Više informacija: Wikipedija - Ukrajinska pravoslavna Crkva
(Slika: Crkva Svetog Andrije u Kijevu; Izvor: Pixabay)
Ovaj prekrasni željeznički most poznat pod imenom okružen je šumama i brdima, a doseže visinu od 18 metara i dugačak je preko 110 metara. Unatoč antičkom stilu Chmarošský viadukt izgrađen je tek 1930. te se i danas koristi spajajući dva tunela na pruzi između Margecanya i Červená Skale.
Više informacija: Atlas Obscura - Chmarošský viadukt
(Slika: Chmarošský viadukt; Izvor: Pixabay)
„Folklor je vidljivi izraz cjelokupne tradicijske baštine neke etničke zajednice“ (Wikipedia). Tu se ubrajaju običaji, znanja i vještine, rituali, glazba, umjetnost… U većini zemalja na Dunavu folklorni izričaj koji uključuje pjesme, nošnje i ples još je vrlo živ. Motiv na fotografiji prikazuje tri različite narodne nošnje.
Više informacija: Wikipedija - Folklor
(Slika: Tri različite narodne nošnje; Izvor: Bertram Wegemer)
Bilo da je u pitanju bend, pojedinačni instrument ili pjesma – pripadnici naroda Sintija i Roma poznati su u svim podunavskim zemljama po njihovom daru za glazbu. O njihovoj povijesti, kulturi i načinu života pak, malo toga je poznato. Često se ne zna ni za teške uvjete života kojima su u većini zemalja često izloženi. Sinti i Romi žive na prostoru Europe unazad barem 600 godina. Potječu iz Indije odakle su se kretali na zapad tijekom nekoliko stoljeća. U pojedinim zemljama čine manjinu koja je tijekom vremena rasla. Ovi su narodi dakle dio povijesne manjine u Europi. U zemljama na Dunavu, posebice u Slovačkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj broj pripadnika Sintija i Roma vrlo je visok, tj. Čini otprilike 10% stanovništva. Stoga je kultura Sintija i Roma u tim zemljama posebno vidljiva. Nažalost Sinti i Romi ne pripadaju samo etničkoj, već i socijalnoj manjini. Velik dio pripadnika ovih naroda živi u stalnom siromaštvu pogođen nezaposlenošću i socijalnim isključivanjem.
Više informacija: Wikipedija - Romi
(Slika: Dvije Romkinje; Izvor: iz osobnog arhiva)
Sacher torta je čokoladna torta s marmeladom od marelice i čokoladnom glazurom. Slovi za specijalitet bečke kuhinje međutim nema zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla. Prema predaji knez Metternich je 1832. godine naložio dvorskoj kuhinji da stvori posebni desert. Budući da se tada glavni kuhar bio razbolio, šesnaestogodišnji šegrt Franz Sacher morao je riješiti zadatak – i osmislio je osnovu Sacher torte. Franz je tada bio na drugoj godini zanata.
Više informacija: Wikipedija - Sacher-torta
(Slika: Kriška Sacher torte s vrhnjem; Izvor: Pixabay)
Na spomen sira većina ljudi misli na ponudu sireva u Francuskoj. Međutim i Slovačka ima bogatu tradiciju proizvodnje ovčjeg sira. Korbáčiky je vrsta pletenog sira koji se proizvodi u dimljenoj i nedimljenoj varijanti.
Više informacija: Wikipedia - Korbáčik
(Slika: Sir na tanjuru; Izvor: Nadja Hrapkova)
Gigantski amfiteatar u Puli šesta je najveća građevina svoje vrste, izgrađena naravno u rimskom stilu. I danas je to mjesto kulture i povijesti te se ponajviše koristi u kulturne svrhe. Nije poznato tko je naredio njezinu izgradnju, no proširenje je zatražio car Vespazijan. Prostorije za gladijatore i zvijeri sačuvane su do danas i nalaze se ispod arene, a u njima je smještena stalna izložba „Maslinarstvo i vinogradarstvo Istre u antici“. Arena može primiti 23.000 gledatelja. Prije je iz arene bilo moguće promatrati bitke na vodi organizirane na moru uz obližnju obalu, no kasnije su te bitke zamijenjene vodenim borbama u samoj areni.
Više informacija: Wikipedija - Amfiteatar u Puli
(Slika: Amfiteatar u Puli; Izvor: Pixabay)
Moldavske oslikane crkve u Bukovini, Rumunjskoj, čini skup crkava poznatih po svojim raskošno urešenim fasadama živih boja. Izgrađene su u 15. i 16. stoljeću po nalogu Moldavske kneževine, a povezuje ih vojvoda Stefan Veliki, koji je za svaku dobivenu bitku dao sagraditi jednu crkvu. Od 1993. odnosno 2010. godine neke od ovih crkava uvrštene su na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine.
Više informacija: Wikipedija - Moldovske oslikane crkve
(Slika: Moldovske oslikane crkve u Bukovini; Izvor: Pixabay)
Darivanje šarenih jaja u Ukrajini sastavni je dio kršćanskog uskrsnog običaja. Boje se nanose na jaja posebnom metodom: voskom se crtaju uzorci koji se zatim boje različitim nijansama.
Više informacija: Wikipedija - Pisanica
(Slika: Šarena jaja; Izvor: Pixabay)
